Od 7. januara 2021. do danas Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo realizovalo je niz programa usmjerenih prema boračkim kategorijama – od stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite do stipendiranja djece boraca, podrške boračkim udruženjima i velikih projekata kulture sjećanja
SARAJEVO – Kada se rad jednog boračkog ministarstva posmatra kroz gotovo šest godina, teško ga je svesti samo na budžetske stavke i broj riješenih zahtjeva. Iza svakog stana, zaposlenja, stipendije, liječenja, obnovljenog spomen-obilježja ili obilježene godišnjice nalaze se konkretni ljudi – porodice šehida i poginulih boraca, ratni vojni invalidi, demobilisani borci, dobitnici ratnih priznanja, žene borkinje, djeca boračke populacije, ali i generacija maloljetnih boraca.
Na čelu Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović nalazi se od januara 2021. godine. Period su obilježili programi neposredne pomoći, ali i nastojanja da se pojedina pitanja boračke populacije rješavaju kroz dugoročnija i sistemska rješenja.
Više od 84.000 riješenih zahtjeva
Prema podacima koje je Vlada Kantona Sarajevo objavila u pregledu rada Ministarstva, od 2021. do 2024. godine zaprimljeno je i riješeno 84.634 zahtjeva po osnovu prava propisanih zakonima i podzakonskim aktima.
To znači da je značajan dio rada Ministarstva bio usmjeren direktno prema građaninu – od ostvarivanja zakonskih prava do različitih oblika jednokratne i programske pomoći.
Stanovanje: od liste čekanja do ključeva u ruke
Jedno od najosjetljivijih pitanja za boračku populaciju jeste stambeno zbrinjavanje.
U periodu od 2021. do 2026. godine Kanton Sarajevo je, prema najnovijim podacima Vlade KS, za različite oblike stambenog zbrinjavanja izdvojio 48,7 miliona KM, dok su stambena prava ostvarila 3.603 korisnika.
Za 327 boračkih porodica osigurani su stanovi u vlasništvu, uz ulaganje veće od 35 miliona KM, dok je u novembru 2024. godine ključeve stanova u naselju Rosulje u Vogošći dobilo 119 boračkih porodica.
Pored izgradnje i dodjele stanova, nastavljena je i pomoć u sanaciji postojećih stambenih jedinica.
Posao kao najvažniji oblik pomoći
Posebna oblast rada bila je zapošljavanje.
Kroz programe Ministarstva podržavano je novo zapošljavanje, održavanje postojeće zaposlenosti, prekvalifikacija i dokvalifikacija, kao i samozapošljavanje i rad boračkih zadruga.
Među najzapaženijim programima bio je „Vaučer za posao“, kroz koji je, prema podacima Ministarstva, omogućeno zapošljavanje gotovo 400 nezaposlenih članova porodica šehida i poginulih boraca, uz približno šest miliona KM izdvojenih sredstava.
Inicijativa za zapošljavanje maloljetnih boraca
Posebno mjesto u ovom segmentu pripada Udruženju boraca – maloljetni dobrovoljci odbrambeno-oslobodilačkog rata 92–95 Kantona Sarajevo (UB-MDRKS).
Ovo udruženje pokrenulo je inicijativu da se kroz posebne programe otvori mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja maloljetnih boraca, odnosno ljudi koji su tokom rata kao maloljetnici dobrovoljno pristupili Armiji RBiH.
Inicijativa je otvorila pitanje koje je godinama bilo nedovoljno prisutno u javnom i institucionalnom prostoru – kako pomoći generaciji ljudi koji su rat proveli kao maloljetnici, a danas se suočavaju sa specifičnim ekonomskim i socijalnim problemima.
Ministarstvo za boračka pitanja KS prihvatilo je razgovor o ovoj inicijativi i uključilo pitanje maloljetnih boraca u širi okvir programa usmjerenih prema zapošljavanju i ostvarivanju prava boračke populacije.
Stipendije za djecu boraca i podrška obrazovanju
Ulaganje u djecu boračke populacije bilo je još jedno područje koje je tokom ovog perioda dobilo značajno mjesto.
Broj stipendija za učenike srednjih škola i studente prvog ciklusa povećan je sa 1.930 na 2.100, dok je uvedeno i stipendiranje studenata drugog i trećeg ciklusa bolonjskog studija.
Za školsku 2023/2024. godinu za stipendije učenika i studenata bilo je osigurano 2,4 miliona KM.
Zdravlje boraca: od liječenja do prevencije
Zdravstvena zaštita boračke populacije tokom ovog perioda nije ostala samo na pomoći u pojedinačnim slučajevima.
Od 2021. do 2024. godine za banjsko i klimatsko liječenje izdvojeno je 4,3 miliona KM.
Istovremeno su uvedeni programi preventivnih sistematskih pregleda pripadnika boračke populacije.
U 2024. godini za ovaj program izdvojeno je 200.000 KM, dok su 2026. sredstva povećana na 600.000 KM, uz plan da pregledima bude obuhvaćeno oko 1.200 pripadnika boračke populacije.
Uspostavljanje veteranskih ambulanti u pet općina Kantona Sarajevo predstavlja dodatni pokušaj da zdravstveni sistem bude prilagođen specifičnim potrebama veteranske populacije.
Zakonska rješenja: pravo mora imati institucionalni okvir
Pored direktne pomoći građanima, važan segment rada Ministarstva odnosio se na propise koji uređuju prava boračke populacije.
U ovom periodu mijenjan je i dopunjavan Zakon o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo, a doneseni su i podzakonski akti kojima su detaljnije uređivani pojedini oblici pomoći.
U 2025. godini donesen je novi pravilnik kojim su detaljnije uređeni različiti oblici jednokratne novčane pomoći, uključujući pomoć za školovanje, socijalne potrebe, stanarinu i liječenje.
U pojedinim kriterijima prepoznati su i maloljetni branioci, što jeste korak ka većoj vidljivosti ove kategorije.
Maloljetni borci – inicijative koje su otvorile pitanje statusa jedne generacije
Kada je riječ o maloljetnim borcima, posljednjih godina njihova ratna i životna priča postala je znatno prisutnija u javnosti.
Veliki dio aktivnosti u tom pravcu pokrenulo je upravo Udruženje boraca – maloljetni dobrovoljci odbrambeno-oslobodilačkog rata 92–95 Kantona Sarajevo (UB-MDRKS).
Pored inicijative za pokretanje programa zapošljavanja i samozapošljavanja, Udruženje je pokrenulo i inicijativu za organizovanje prve posebne izložbe posvećene maloljetnim borcima, sa ciljem da se kroz fotografije, dokumente, svjedočenja i druge materijale javnosti predstavi ratni put generacije koja je u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bila maloljetna.
Ove inicijative otvorile su prostor za širu institucionalnu saradnju sa Ministarstvom za boračka pitanja KS, ali i za snažnije prisustvo teme maloljetnih boraca u projektima kulture sjećanja.
Posebno je značajno prisustvo ministra Osmanovića obilježavanju Dana maloljetnog borca Općine Stari Grad na Trebeviću 31. maja 2026. godine, gdje je predstavljeno i idejno rješenje budućeg spomen-obilježja posvećenog maloljetnim borcima.
Ipak, status maloljetnog dobrovoljca još nije cjelovito zakonski riješen
Upravo ovdje ostaje jedno od najvažnijih otvorenih pitanja.
Tokom mandata ministra Osmanovića javno je pokrenuta inicijativa da se u institucionalnom i javnom označavanju posebno prepoznaju ljudi koji su kao maloljetni dobrovoljno pristupili Armiji RBiH. Na obilježavanju 30. godišnjice 101. motorizovane brigade 2023. godine Osmanović je govorio o inicijativi da se posebno označe „dobrovoljci – maloljetni borci“.
To jeste značajan korak u javnom prepoznavanju ove kategorije, ali nije isto što i potpuno zakonsko priznanje posebnog statusa maloljetnog dobrovoljca.
I dalje nije cjelovito uređeno pitanje posebnog statusa maloljetnog dobrovoljca, kriterija za njegovo priznavanje, načina dokazivanja statusa i prava koja bi iz takvog statusa proizlazila.
Zato ovo pitanje ostaje otvoreno i predstavlja jednu od važnih inicijativa za naredni period.
Za UB-MDRKS, ali i za veliki broj bivših maloljetnih boraca, cilj nije samo da se njihova ratna priča sačuva kroz izložbe, knjige, dokumentarne filmove i spomen-obilježja. Cilj je da se jasno i zakonski prizna činjenica da su kao maloljetnici bili dobrovoljci i učesnici odbrane Bosne i Hercegovine, uz precizno definisana prava i način ostvarivanja tog statusa.
Kultura sjećanja – od godišnjica do trajnih spomenika
Jedna od najuočljivijih karakteristika rada Ministarstva u ovom periodu jeste snažniji fokus na kulturu sjećanja.
Prema podacima Ministarstva, od 2021. do 2024. godine za obilježavanje značajnih datuma, događaja i ličnosti na području Kantona Sarajevo izdvojeno je oko 300.000 KM, dok je dodatnih 225.000 KM usmjereno za spomen-obilježja izvan Kantona Sarajevo.
Ministarstvo je učestvovalo i u projektima izgradnje i uređenja memorijala, muzeja i prostora koji trebaju trajno čuvati dokumente i svjedočenja o periodu odbrane Bosne i Hercegovine.
Među značajnijim projektima bila je podrška izgradnji Memorijalnog kompleksa na Žuči, uključujući „Krila slobode“, kao i drugim projektima kulture sjećanja.
Spomen-obilježje Odredu „Bosna“
Jedan od projekata podržanih u ovom periodu bila je i izgradnja Spomen-obilježja Specijalnoj jedinici MUP-a RBiH – Odredu policije „Bosna“, u parku „Safet Isović“, preko puta Druge gimnazije u Sarajevu.
Za projekat je Ministarstvo osiguralo 200.000 KM, a spomen-obilježje, sa uništenim tenkom kao centralnim simbolom otpora, svečano je otkriveno 7. oktobra 2024. godine.
Projekat je tako postao još jedno trajno mjesto sjećanja na pripadnike jedinice koja je učestvovala u odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Prisustvo na mjestima koja čuvaju sjećanje
Rad ministra Osmanovića nije se odvijao samo u kancelariji i kroz budžetske odluke.
Tokom mandata prisustvovao je brojnim obilježavanjima značajnih datuma i godišnjica širom Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine.
Među njima su obilježavanja vezana za Prvi korpus Armije RBiH, Bitku za Žuč, Mojmilo, Kotorac, Dujmovska brda, godišnjice pogibije heroja odbrane, kao i brojna druga mjesta na kojima se odaje počast šehidima i poginulim borcima.
Posebno mjesto zauzimaju obilježavanja vezana za Specijalnu jedinicu MUP-a RBiH i Odred policije „Bosna“, kao i aktivnosti posvećene maloljetnim borcima.
U martu 2026. godine Osmanović je prisustvovao obilježavanju godišnjice Kotorčkih bitaka, dok je u oktobru 2025. godine prisustvovao obilježavanju godišnjice Bitke za tenkove na Dujmovskim brdima.
Učestvovao je i u obilježavanju godišnjice Bitke za Mojmilo, kao i brojnih drugih događaja posvećenih odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo je podržavalo projekte kulture sjećanja i izvan Kantona Sarajevo, uključujući područja povratka.
Od Žuči i Kovača do Trebevića i Foče
Ako bi se aktivnosti iz proteklih gotovo šest godina trebale svesti na jednu zajedničku liniju, onda bi to bila veza između brige o živom borcu i čuvanja sjećanja na poginulog borca.
Jedna politika obuhvata stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, liječenje, stipendije i jednokratne pomoći.
Druga gradi spomenike, muzeje, arhive i memorijale.
Treća nastoji očuvati živu vezu sa veteranima i porodicama kroz obilježavanje datuma i neposredan kontakt sa boračkim udruženjima.
A četvrta, još uvijek nedovršena, jeste pitanje potpunog zakonskog priznanja posebnog statusa maloljetnih dobrovoljaca.
Posebno mjesto imaju boračka udruženja
U ovom periodu Ministarstvo je nastavilo finansirati i sufinansirati programe i projekte boračkih udruženja.
Podrška se odnosila na obilježavanje značajnih datuma, kulturu sjećanja, publikacije, dokumentarne filmove, monografije i druge projekte koji dokumentuju iskustvo rata i doprinos boračke populacije.
Poseban primjer predstavlja saradnja sa Udruženjem boraca – maloljetni dobrovoljci odbrambeno-oslobodilačkog rata 92–95 Kantona Sarajevo (UB-MDRKS), koje je kroz svoje inicijative otvorilo više pitanja od značaja za ovu specifičnu kategoriju – od zapošljavanja i samozapošljavanja, preko prve posebne izložbe o maloljetnim borcima, do zahtjeva za institucionalno i zakonsko priznavanje njihovog statusa.
Posebno mjesto imaju boračka udruženja
U ovom periodu Ministarstvo je nastavilo finansirati i sufinansirati programe i projekte boračkih udruženja, organizacija i saveza koji djeluju u interesu boračke populacije Kantona Sarajevo. Među organizacijama od posebnog interesa za Kanton Sarajevo nalaze se Jedinstvena organizacija boraca „Unija veterana“ KS, Organizacija šehidskih porodica i poginulih boraca KS, Savez ratnih vojnih invalida KS, Savez udruženja boraca „Patriotska liga“ KS, Savez udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja „Zlatni ljiljan“ i „Zlatna policijska značka“ KS, Udruženje boraca „Zelene beretke“ KS, Udruženje ratnih vojnih invalida paraplegičara KS, Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata KS te Udruženje veterana Odreda policije „Bosna“ KS.
Pored ovih organizacija, kroz javne pozive Ministarstva podržavani su i brojni drugi projekti i aktivnosti boračkih udruženja. U rezultatima iz javnih poziva među aplikantima se, između ostalih, pojavljuju Udruženje „Druga viteška“ – Novi Grad Sarajevo, Savez udruženja boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992–1995 Općine Stari Grad Sarajevo, Udruženje penzionera vojnih osiguranika KS, Udruženje „4. viteška motorizovana brigada Ilidža, Udruženje „Žene borci 92–95 Kantona Sarajevo, Savez brigadnih udruženja 1. korpusa Armije RBiH KS, Fondacija očuvanja tekovina i dostojanstva OOR-a 92–95 „FOTDOOR“, Udruženje pripadnica Armije RBiH i druga udruženja.
Podrška nije bila ograničena samo na tradicionalne aktivnosti. Boračka udruženja uključena su i u projekte zdravstvene zaštite, kulture sjećanja, sporta, resocijalizacije, prikupljanja arhivske građe i drugih programa od interesa za boračku populaciju. Tako je, naprimjer, 2024. godine kroz saradnju Ministarstva i Koordinacionog odbora boračkih udruženja pokrenut program preventivnih sistematskih zdravstvenih pregleda branitelja, za koji je iz budžeta izdvojeno oko 200.000 KM, a udruženja su učestvovala u njegovoj realizaciji.
Posebno mjesto u ovom segmentu zauzima Udruženje boraca – maloljetni dobrovoljci odbrambeno-oslobodilačkog rata 92–95 Kantona Sarajevo (UB-MDRKS), koje je kroz svoje inicijative otvorilo pitanja zapošljavanja i samozapošljavanja maloljetnih boraca, kulture sjećanja i, posebno, institucionalnog priznanja statusa maloljetnog dobrovoljca. Njihove inicijative postale su dio šireg dijaloga između boračkih udruženja i Ministarstva o položaju generacije koja je kao maloljetna učestvovala u odbrani Bosne i Hercegovine.
Upravo kroz ovakav odnos Ministarstva i boračkih udruženja, njihova uloga nije ostala samo na organizovanju obilježavanja godišnjica. Udruženja su bila partneri u pokretanju programa, ukazivanju na probleme boračke populacije i kreiranju prijedloga koji su ulazili u institucionalnu proceduru.
Pet godina poslije – šta ostaje iza mandata?
Od 7. januara 2021. do danas iza rada Ministarstva ostao je veliki broj pojedinačnih rješenja, ali i projekata koji imaju dugoročniji karakter.
Stanovi i sanirane kuće ostaju porodicama.
Nova radna mjesta mijenjaju egzistenciju ljudi.
Stipendije otvaraju mogućnosti djeci boraca.
Zdravstveni programi omogućavaju preventivnu brigu o veteranima.
Zakonske i podzakonske izmjene određuju okvir za ostvarivanje prava.
A spomenici, muzeji, knjige, dokumentarni filmovi i obilježavanja ostavljaju trag budućim generacijama.
Posebno mjesto u tom mozaiku zauzima generacija maloljetnih boraca.
Njihova priča danas je vidljivija nego ranije. O njoj se govori na obilježavanjima, kroz projekte kulture sjećanja i kroz institucionalne inicijative. Velik dio tog procesa pokrenut je upravo radom i inicijativama UB-MDRKS-a.
Ali između javnog priznanja njihove ratne uloge i punog zakonskog priznanja posebnog statusa i dalje postoji razlika.
Otvoreno pitanje za naredni period
Za Ministarstvo za boračka pitanja i institucije Kantona Sarajevo jedno od pitanja koje ostaje otvoreno jeste kako će se u narednom periodu normativno urediti status ljudi koji su kao maloljetnici dobrovoljno pristupili Armiji RBiH.
To pitanje obuhvata jasno definisanje ko se smatra maloljetnim dobrovoljcem, na koji način se taj status dokazuje, koja prava iz njega proizlaze i kako će se ta prava uskladiti sa postojećim boračkim zakonodavstvom.
Inicijative koje su u proteklim godinama pokretane predstavljaju važan početak, ali konačni korak bio bi donošenje jasnog i provedivog zakonskog rješenja kojim bi status ove kategorije bio nedvosmisleno definisan.
Za ljude koji su u vrijeme rata bili djeca, a ipak su dobrovoljno stali u odbranu svojih porodica, grada i države, pitanje statusa nije samo pitanje priznanja prošlosti. To je pitanje odnosa institucija prema njihovoj ratnoj biografiji i prema onome što su kao maloljetnici učinili.
Odgovornost prema prošlosti, ali i prema živim borcima
Pet godina rada jednog boračkog ministarstva ne može se mjeriti samo iznosom potrošenog novca. Mjeri se i time koliko je problema riješeno, koliko je ljudi dobilo pomoć, koliko je boračkih porodica dobilo krov nad glavom, koliko je djece dobilo stipendiju, koliko je veterana dobilo zdravstvenu podršku i koliko je mjesta stradanja i odbrane sačuvano od zaborava.
Podaci dostupni za period 2021–2026. pokazuju da je djelovanje Ministarstva za boračka pitanja KS u tom periodu obuhvatilo gotovo sve ključne segmente života boračke populacije – materijalna prava, stanovanje, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, rad udruženja i kulturu sjećanja.
Istovremeno, prisustvo ministra Omera Osmanovića na brojnim obilježavanjima širom Sarajeva i Bosne i Hercegovine predstavljalo je neposrednu vezu institucije sa veteranima, porodicama šehida i poginulih boraca i mjestima na kojima je ispisana historija odbrane Bosne i Hercegovine.
A među pitanjima koja ostaju za naredni period posebno se izdvaja ono koje su otvorili sami maloljetni borci i njihova udruženja: da li će njihova ratna uloga biti samo dio kulture sjećanja ili će dobiti i potpuno, jasno i provedivo zakonsko priznanje posebnog statusa maloljetnog dobrovoljca.
VETERAN MAGAZIN
